Kolonoskopija je endoskopska dijagnostičko-terapijska pretraga koja omogućava pregled donjeg dijela probavnog sustava – rektum, debelo crijevo te dio tankog crijeva. Kolonoskopija se izvodi pomoću kolonoskopa – instrumenta kojeg čini savitljiva, tanka, glatka cijev, koja ima kameru i rasvjetu na vrhu, a unutar kolonoskopa se nalazi radni kanal. Digitalna tehnologija omogućava prijenos višestruko uvećane slike visoke razlučivosti na ekran monitora.
Kolonoskopijom se, osim pregleda sluznice i unutrašnjosti donjeg dijela probavnog sustava, može uzeti uzorak sluznice za patohistološku analizu te odstraniti izrasline na sluznici (polipe) ili zaustaviti krvarenje.
Indikacije za pretragu
Kolonoskopija se radi kod: pojave krvarenja iz anusa, pozitivne stolice na okultno krvarenje, dugotrajnog proljeva, nejasnog manjka željeza u krvi ili anemije, novonastale promjene pražnjenja crijeva, bolova u trbuhu prilikom defekacije, preventivno kod osoba starijih od 50 godina (screening kolonoskopija), kao kontrola kod pacijenata koji su liječeni zbog polipa ili karcinoma.
Pripreme za pretragu
Za čim kvalitetnije izvođenje pretrage važno je da crijevo bude u potpunosti prazno prije pregleda. Priprema za pretragu se sastoji od modifikacije režima prehrane i primjene sredstva za čišćenje crijeva. Potrebno je nekoliko dana prije izvođenja pretrage prestati konzumirati krutu, teško probavljivu hranu, i zamijeniti je kašastom/tekućom hranom. Dan prije pretrage uzima se samo tekućina, i to najmanje 3L, a po mogućnosti i više uz podijeljeni režim uzimanja pripravaka za čišćenje crijeva.
Važno je da bolesnik liječniku koji će izvoditi pretragu navedene lijekove koje uzima (osobito ako uzima lijekove protiv zgrušavanja krvi) i postoji li alergija na neki od lijekova.
Izvođenje pretrage
Kolonoskopija je pretraga koja u prosjeku traje 20 minuta. Tijekom pretrage, bolesnik leži na lijevom boku, nogu savinutih u koljenima. Položaj bolesnika se za vrijeme izvođenja pretrage može mijenjati, kako bi izvođenje bilo čim lakše i ugodnije, kako za bolesnika, tako i za liječnika pa tako osoba može ležati na leđima ili na desnom boku. Kolonoskop se uvodi kroz anus, potom se prolazi kroz rektum i debelo crijevo sve do početnog dijela debelog crijeva (cekum). Prilikom izvođenja pretrage liječnik pomoću aparata upuhuje zrak kako bi se probavna cijev raširila i omogućila bolju vizualizaciju.
Pretraga je neugodna i kod rijetkih pacijenata može biti i bolna, stoga se može obaviti u kratkoj intravenskoj analgosedaciji. Od lijekova se daju sedativi i analgetici. Za vrijeme izvođenja pretrage u intravenskoj anesteziji prate se vitalni parametri (puls, zasićenje hemoglobina kisikom (SpO2)).
Prije izvođenja pretrage svaki bolesnik potpisuje Informirani pristanak za izvođenje pretrage.
Moguće nuspojave
Nuspojave nakon kolonoskopije su uglavnom rijetke. Moguće nuspojave jesu: krvarenje, perforacija (puknuće) organa te povišena tjelesna temperatura. Važno je javiti se liječniku ukoliko primijetite povišenu tjelesnu temperaturu, krvarenje ili svježu krv u stolici te novonastalu bol u trbuhu.